Zadatak svake odgovorne Vlade u jednoj državi trebao bi biti da zajedno sa svojim visokoobrazovnim institucijama radi na ekonomskom razvoju i jačanju inovacijskih kapaciteta.
Kažu da je dobro razvijena ekonomija najvažnija stvar za državu. Obzirom da se iz rezultata te ekonomije finansira država kao i javne potrebe, te razvijaju obrazovne i društvene institucije.
Prosjek Evropske unije po ulaganju u istraživanje i tehnološki razvoj iznosi 2,4% BDP-a. Primjera radi, Švedska izdvaja preko 3% BDP-a za istraživanje i razvoj, Njemačka 2,9%, Holandija 2%, a Južna Koreja čak 4,2%!
U Bosni i Hercegovini je prema zvaničnim podacima ta cifra na 0,3% dok je, poređenja radi, u susjedstvu oko 0,8% (po glavi stanovnika). Gledajući ukupnu sumu novca koji se izdvaja, naše komšije Hrvatska i Srbija za razvoj i istraživanja ulažu mnogostruko više nego mi – Srbija 3 puta više, a Hrvatska čak 6 puta vie od Bosne i Hercegovine, dok je Crna Gora u rangu s nama (podaci iz 2013).
Uzimajući u obzir činjenicu da više od 50% rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama dolazi kao rezultat rasta inovacija, te da iz ovih inovacija nastaje 20% novih radnih mjesta, nije teško shvatiti bog čega je to pitanje jako važno za našu državu.
Vrijeme je da naša vlast poduzme konkretne korake u ovom smjeru, prvenstveno odredi budžete za tu vrstu investiranja a na tom putu bi trebalo da ih slijedi i poslovna zajednica.
Gdje smo sada i šta podrazumijeva Digitalna Agenda za Zapadni Balkan?
Evropska komisija je na Digitalnoj skupštini 25. juna 2018. u Sofiji pokrenula Digitalnu agendu za Zapadni Balkan.
Cilj ove agende je podrška tranziciji regiona u digitalnu ekonomiju i ostvarenje dobrobiti digitalne transformacije, kao što su brži ekonomski rast, više zaposlenih i bolje usluge.
Evropska komisija se, zajedno sa ministrima iz šest zemalja Zapadnog Balkana– Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo, obavezuje na:
- Ulaganje u širokopojasnu povezanost
Dobra digitalna infrastruktura je ključna za uvođenje širokopojasnih mreža na Zapadnom Balkanu. U okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), 30 miliona eura donacija EU biće dostupne za uvođenje infrastrukture za širokopojasne mreže u regionu u cilju mobilisanja strateških investicija i podsticanja društveno-ekonomskog rasta.
- Povećanje cyber sigurnosti, poverenja i digitalizacija industrije EU i zemlje Zapadnog Balkana imaju zajednički cilj, a to je da povećaju bezbjednost i poverenje na mreži.
- Jačanje digitalne privrede i društva Digitalna agenda će podržati uvođenje alata u oblasti e-Uprava, e-Nabavke i e-Zdravstvo kao i razvoj digitalnih vještina među građanima. Ovo će biti omogućeno pružanjem podrške Zapadnom Balkanu za učešće u inicijativama i događajima na nivou EU, studentima i mladima sa Zapadnog Balkana će biti omogućen pristup inicijativi za digitalnu obuku.
- Podsticanje istraživanja i inovacija Digitalna Agenda će omogućiti uspostavljanje nacionalnih istraživačkih kapaciteta i razvoj najsavremenije e-infrastrukture na Zapadnom Balkanu i integrisati ih u digitalni evropski istraživački prostor, koji se razvija. To će novoj generaciji istraživača i inženjera omogućiti vrhunsku obuku i istovremeno promovisati interdisciplinarnu saradnju širom Evrope.
Na kraju, jedan zanimljiv podatak.
BiH je 2003. godine po pitanju digitalne transformacije bila u istom rangu s Estonijom, a danas je ova baltička zemlja svjetski lider u digitalizaciji, dok se BiH nalazi na osamdeset i nekom mjestu. Još jedan porazan podatak je da smo jedina država u Europi koja nema elektronski potpis.
Nihad Omerbegović, predsjedavajući Savjeta za digitalne tehnologije GS